top of page

 KLUB 

POVIJEST NOGOMETA U VUKOVARU

Duga je povijest igranja nogometa u Vukovaru. Prva nogometna lopta u Vukovar je stigla već sada davne 1907. godine, a donio ju je Đurica Mihajlović. U to vrijeme nije bilo organiziranog natjecanja, nisu se znala niti pravila igre osim da vratar jedini smije igrati rukom. Mladići su se okupljali na okolnim livadama i igrali rekreativno. Prvi nogometni kub osnovan je u proljeće 1911. godine i dobio je ime „Sremac“, a ubrzo nakon toga osniva se i NK „Sparta“. Na improviziranom igralištu na Sajmištu ova dva kluba odigravala su međusobne utakmice. Međutim, nakon nekoliko poraza NK „Sparta“ se raspada i ostaje samo „Sremac“.

Prvi svjetski rat prekida nogometne aktivnosti u Vukovaru, a odmah nakon rata obnavlja se nogometni klub „Sremac“ koji kao đački nogometni klub nije mogao biti registriran te je ponovo došlo do njegovog gašenja.

1926. godine osniva se Radnički športski klub „Sloga“, ali je 1928. godine tadašnja vlast zabranila rad kluba, a 1929. godine svi članovi „Sloge“ prelaze u NK „Šparta“ pod kojim imenom klub djeluje do 1945. godine kad se vraća ime „Sloga“. 1968. godine dolazi do spajanja NK „Sloga“ i NK „Stjepan Supanc“ i klub nastavlja djelovati pod imenom Radnički nogometni klub „Sloga“. Godinu dana kasnije „Sloga“ ulazi u viši rang - Slavonsku nogometnu zonu. Klub nastavlja sa uzlaznom putanjom i 1971. godine postaje prvak i igra kvalifikacije za ulazak u drugu ligu, međutim u dvije kvalifikacijske utakmice „Radnik“ iz Bijeljine je bio bolji i nakon toga dolazi do slabijih rezultata tako da  1976. godine „Sloga“ ispada u općinsku nogometnu ligu gdje se natječe do 1980. godine kada ponovo ulazi u Slavonsku nogometnu zonu – Podravska skupina. Osnivanjem regionalne nogometne lige „Sloga“ se od 1984. godine natječe u toj ligi i 1986. godine postaje član Republičke nogometne lige. Ubrzo 1988. godine „Sloga“ osvaja prvo mjesto u Republičkoj ligi i ulazi u Međurepubličku ligu gdje se natječe jednu sezonu te se vraća u Republičku nogometnu ligu gdje se natječe do 1991. godine, a kada agresija na Hrvatsku i Domovinski rat prekidaju sva natjecanja.

Međutim, ljubav prema nogometu i voljenom Gradu, dovodi do toga da u Zagrebu u prosincu 1991. godine skupina ranjenih branitelja Vukovara, među kojima su bili nogometaši: Milan Žanko, Vladimir Gredelj, Josip Brač, Ivica Miše koji su izašli sa konvojem iz okupiranog grada,  uz pomoć Vladimira i Zdenka Ilečića, osnivaju NK „Vukovar '91“. Budući da je ovo bio novoosnovan klub mogao je početi sa natjecanjem iz najnižeg ranga. Stoga su vodstva „Sloge“ i „Vukovara '91“ predvođena predsjednicima Andrijom Čovićem i Milanom Žankom uz posredovanje predsjednika NSO Vukovar Zlatka Vrančića i povjerenika Vlade za općinu Vukovar Stjepana Willa, postigla dogovor i potpisali u srpnju 1992. godine Sporazum o spajanju ova dva kluba te da će klub ubuduće djelovati pod imenom „Vukovar '91“. Klub je uključen u natjecanje III HNL „Istok“, a svoje utakmice kao domaćin igrao je u Slatini, što je predstavljalo problem budući da su svi igrači bili u progonstvu smješteni u Zagrebu i okolici. Nakon jedne sezone „Vukovar '91“ zamrzava status, a igrači i uprava kluba pristupaju Nogometnom klubu „Croatia“ iz Bogdanovaca te još jednu sezonu zajednički nastupaju u III HNL Istok  i potom prestaje aktivnost svih klubova do mirne reintegracije i povratka u Vukovar.

U proljeće 1998. godine obnovljen je rad NK „Vukovar '91“, a na obnoviteljskoj skupštini promijenjen je naziv kluba u Hrvatski nogometni klub „Vukovar '91“. U Hrvatskom nogometnom savezu je donesena odluka da će se klub u predstojećoj sezoni 1998./99. natjecati u II HNL. Za predsjednika kluba izabran je Andrija Čović, članovi Izvršnog odbora postali su: Petar Mlinarić, Tomislav Čorak, Mirko Matozan, Antun Andrijanić, Vladimir Gredelj, Ivo Bogdanović, Franjo Krešić, Mirko Sabljak, Vladimir Emed i Stipo Šeremet, a za tajnika kluba imenovan je Zlatko Vrančić. Od domaćih igrača koji su igrali u drugim klubovima klubu su pristupili: Mario Živković, Ivica Radoš. Vladimir Prce, Goran Raguž, Mario Mlinarić, Igor Miklošević i Božo Gelo, a klubu  još pristupaju vratari Šimić i Balić, igrači: Bijelić. Cvitkušić, Rimac, Pernar (današnji sportski direktor Kluba), Drnasin, Sesar, Knezović, Josip i Mario Jurić, Marijanović, Kobaš, Dadić, Milić, Jozinović. Za trenera je doveden Davor Mladina, a prvu prijateljsku utakmicu klub je u proljeće odigrao sa državnim prvakom Croatiom.

 

Tijekom sezone pristupaju još dva pojačanja Neno Katulić iz Hrvatskog Dragovoljca i Fatmir Vata iz Samobora. Odmah u prvoj sezoni HNK „Vukovar '91“ osvaja prvo mjesto i postaje prvoligaš. Jesenski dio prvenstva 1999. godine igrao se na Gradskom stadionu u Vukovaru, a nakon obnove u proljeće je osposobljen i stadion u Borovu naselju. Prvu utakmicu na obnovljenom stadionu u proljeće 2000. godine odigrali su HNK „Vukovar '91“ i „Dinamo“ kojem je to bila prva službena utakmica nakon što je vraćeno ime Dinamo. U I HNL klub je igrao samo jednu sezonu te se od sezone 2000./01. HNK „Vukovar '91“ ponovo natječe u II HNL. Te 2002. godine HNK „Vukovar '91“ ponovo osvaja prvo mjesto i igra kvalifikacije za  ulazak u I HNL sa Šibenikom, ali se ne uspijeva vratiti u najkvalitetniju ligu. Slijedi period stagnacije pa i nazadovanja, a zbog problema sa financiranjem 2011.g. „Vukovar '91“ ispada u III HNL „Istok“.

 

Predsjednik kluba postaje tadašnji gradonačelnik Vukovara Željko Sabo koji u proljeće 2012. godine donosi odluku o stečaju i istupanju iz natjecanja, te osniva HNK „Vukovar 1991“ koji se od jeseni 2012. godine uključuje u natjecanje IV HNL Istok . Klub osvaja prvo mjesto i ulazi u III HNL u kojoj se od sezone 2013/14. natječe sa promjenjivim uspjehom od sezone do sezone. Početkom 2020.g. izabran je novi predsjednik Ivan Štrek, a za sportskog direktora postavljen je Dražen Pernar, momčad je znatno ojačana i sa optimizmom se očekuje nastavak natjecanja u kojem Klub želi osigurati ostanak u III HNL Istok, a od slijedeće sezone planovi su znatno ambiciozniji.

bottom of page